Uskrs najveći Hrišćanski praznik

USKRS NAJVEĆI HRIŠĆANSKI PRAZNIK

Uskrs je najsvečaniji praznik u Srbiji, to je praznik nad praznicima. Umesto uobičajenog pozdrava, narod se na Uskrs pozdravlja sa „Hristos voskrese!“ i odgovara sa „Vaistinu voskrese!“, a hrišćanska crkva ovaj praznik proslavlja kao najveći hrišćanski praznik. Ako bismo opisali hrišćanstvo u dve reči, to bi bile „Hristos vaskrese“, jer je hrišćanstvo vera vaskrsenja. Zamislite da nema Uskrsa, naša planeta bi bila najveće groblje u kosmosu i bez vere u Uskrs. Bez vere u vaskrsenje, sve bu u životu izgubilo smisao. U pravoslavnom svetu, na prvom Vaseljenskom saboru, odlučeno je da se svuda praznuje jednog dana, i to posle prolećne ravnodnevnice, prve nedelje posle jevrejske Pashe i punog meseca. Uskrs je, dakle, pokretan praznik, koji se uvek vezuje samo za dan nedeljni, a može da padne u razmaku od 35 dana, od 4. aprila do 8. maja.

UČENJE HRIŠĆANSTVA

Uskrs nije samo farbanje jaja i odlazak u crkvu na posebnu službu. Vaskrsenje predstavlja povratak mrtve osobe u život i oduvek je bilo centralno učenje hrišćanstva. Religijski izvori predstavljaju vaskrsenje pojedinaca, kako i generalno vaskrsenje čovečanstva na sudnji dan.

HRISTOVA ŽRTVA JE OSLOBAĐANJE OD LJUDSKIH GREHOVA

Greh je ušao u ljudski rod kroz Adama i od tada čovek bezuspešno pokušava da se oslobodi tog prokletstva. Svi smo po nasleđu grešnici. Bog je u neizmernoj saosećajnosti za patnje ljudskog roda poslao svog Sina da nam pokaže izlaz iz naših patnji. Poslao ga je da sam iskusi iste patnje, koje su bile postavljene pred Adama da ih pobedi. Ta pobeda je ostvarena konačnom žrtvom na krstu. Vaskrsenje Gospoda Isusa Hrista iz mrtvih jeste glavni događaj spasenja ljudskog roda. Svojim Vaskrsenjem iz groba, Spasitelj je objavio pobedu nad smrću, poslednjim neprijateljem svih ljudi. Čovekoljubivi Gospod je radi ljudi primio raspeće i smrt, učinio nas je učesnicima Svoje pobede nad smrću. Ljudska priroda u Bogočoveku Hristu primila je smrt, ali je ista ta priroda vaskrsla i odnela pobedu nad smrću. Gospod naš Isus Hrist, odnosno njegovo čovečansko telo, umro je raspet na krstu u petak i pred veče, pre zalaska sunca i početka subote, bio je sahranjen. Treći dan po smrti, u nedelju, Hristos je vaskrsao. O tome govore sva četiri jevanđelja.

HRISTOVO VASKRSENJE

Hrišćanska vera podrazumeva vaskrsenje pjedinaca, kao i opšte vaskrsenje čovečanstva na sudnji dan. Mnogi hrišćani veruju u drugi Hristov dolazak, kada će, prema učenju crkve, mrtvi ustati i kada će Hrist suditi živima i mrtvima. I Hristovim učenicima bilo je potrebno izvesno vreme da shvate značaj ovog velikog praznika. Nakon hvatanja Isusa, njegovi učenici ili su duboko uzdrmani u veri. Petar se javno odrekao Hrista, a svi ostali se razbežali. Žalosna osuda i grozna smrt uništila je sve njihove nade. To nam najbolje pokazuje njihovo raspoloženje. Bili su neveseli, slomljena srca, jer nisu shvatili suštinu Evanđelja. Evanđelje znači radosna vest o dolasku Isusa Hrista na zemlju. Hrist je dokazao vaskrsnućem da se smrću ne završava sve. To je kraj života, ali zemaljskog. Sveto pismo uči da Hrist usta iz mrtvih, a Biblija nam govori da ćemo i mi vaskrsnuti. A ljudi na to najmanje misle.

USKRS JE PRAZNIK ŽIVOTA

Uskrs je praznik života. Anđeli su rekli: „Šta traže živoga među mrtvima!“ I danas kada sa radošću slavimo Uskrs, znamo- Isus je živ. Naš Bog nije Bog mrtvih nego živih. Sva tri Evanđelja spominju ovaj sih.