Sastavljanje jelovnika

Sastavljanje dnevnog jelovnika i priprema hrane zahteva pažljivo odabiranje, ukusno pripremanje, a nije navažno ni kako je hrana poslužena. Pored ličnog ukusa, koji često dovodi do jednolične ishrane, cene namirnica, običaja i navika, pri sastavljanju dnevnog jelovnika moramo posebno voditi računa o tome kome je hrana namenjena: trudnici, detetu, omladincu ili nekome ko je bolestan od neke hronične bolesti. Dakle, prema potrošačima i sastavljamo jelovnik, svakako nastojeći da se njime obuhvate sve namirnice iz sedam grupa, imajući u vidu i klimatske uslove, vrsti rada koju potrošač obavlja itd. Pri raspodeli dnevnih kalorija na obroke najvažnije je da se hrana uzima u određeno vreme i da se jede bar tri puta u toku dana. Preveliki razmaci između obroka ne deluju povoljno na organe za varenje, živce, kao uostalom i na celi organizam. Bolje je uzimati više manjih obroka, raznovrsnih po sastavu, nego dva preobilna obroka. Pre spavanja se ne preporučuje uzimanje teške hrane, na primer mlevenog mesa, konzervisana jela, itd. jer ćemo takvim obrokom poremetiti san. Isto tako se ne preporučuje uzimanje slatkiša i „grickalica“ između obroka, već samo odmah posle glavnog obroka, što naročito važi za decu. Prema biološkoj vrednosti namirnica, postoji podela u sedam grupa, pri čemu se namirnice iz jedne grupe mogu zamenjivati, ali na dnevnom jelovniku mora biti bar po jedna namirnica iz svake grupe:

  1. Žito (semenje, brašno, hleb, peciva);
  2. Mleko, mlečni proizvodi (slatko, kiselo mleko, jogurt, sirevi, pavlaka-slatka i kisela, kajmak i sl.);
  3. Meso, riba, jaja (meso sisara, ptica, morskih i rečnih riba, jaja domaćih i divljih ptica, i njihove prerađevine);
  4. Masti-vidljive masti (one koje se dodaju jelu) biljnog i životinjskog porekla (ulja, buter, margarin, svinjska mast, loj);
  5. Povrće (lisnato, krtoličasto i korenasto, lukovičasto i mahunarke);
  6. Voće (bobičavo, citrusno, sušeno);
  7. Slatkiši-prirodni i veštački šećerni koncetrati (džemovi, slatko, čokolada, med).

Napici kao što su čaj, kafa, kakao i različiti začini sami po sebi nisu namirnice koje su potrebne organizmu, ali imaju neke aktivne materije određenog delovanja u organizmu i poboljšavanju ukus hrane.

Napisao

Zdravlje